Kada nebo nad Istrom i Jadranom poprimi žućkastu ili narančastu boju, a nakon kiše na automobilima ostane sloj blata, najčešće govorimo o saharskom pijesku. No ono što zapravo pada na naše automobile uglavnom je vrlo fina mineralna prašina, a njezino podrijetlo može biti udaljeno tisućama kilometara.
Jedno od najvažnijih mjesta nastanka takve prašine nalazi se u samom srcu Sahare, u depresiji Bodele na sjeveru Čada.
Bodele nije obična pješčana pustinja. To je golema depresija koja je u prošlosti bila dio Mega Čada, jednog od velikih afričkih paleojezera. Nakon povlačenja vode ostali su debeli slojevi vrlo finog sedimenta, među kojima se nalazi i dijatomit, sediment nastao od ostataka mikroskopskih algi.
Danas je područje izrazito suho i gotovo bez vegetacije, pa je taj materijal vrlo lako erodirati. Sama činjenica da na jednom mjestu postoji toliko finog sedimenta ipak ne bi bila dovoljna za transport te prašine u Europu. Potreban je i snažan prizemni vjetar te mlazne struje.
Tu na scenu stupa jedan od najzanimljivijih meteoroloških fenomena ovog područja, tzv. Bodele Low-Level Jet (LLJ).
Riječ je o snažnom strujanju zraka u najnižim dijelovima atmosfere, čija se glavnina nalazi nekoliko stotina metara iznad tla. Dominantno sjeveroistočno strujanje, poznato kao Harmattan, na području Bodelea snažno je usmjereno i ubrzano zbog okolnog reljefa.
Na sjeveru se nalazi masiv Tibesti, a prema istoku i sjeveroistoku područje Ennedi. Specifična konfiguracija reljefa tako kanalizira strujanje prema depresiji i dodatno ubrzava vjetar.
Posebno je zanimljiv njegov dnevni ciklus. Tijekom noći snažnije strujanje može ostati iznad površine u stabilnijem sloju zraka. Nakon izlaska sunca, zatopljenja i uzdizanja zraka dolazi do miješanja slojeva, čime se snažniji vjetar iz viših dijelova prizemnog sloja povremeno premjesti prema tlu. Tada se mogu razviti vrlo jaki prizemni vjetrovi dovoljno snažni da mogu pokrenuti sediment.
A kada brzina vjetra uz tlo prijeđe kritičnu vrijednost, počinje intenzivna erozija. Krupnije čestice počinju poskakivati i udarati o površinu, pri čemu se dijatomitni sediment dodatno usitnjava. Nastale sitne čestice mogu se potom podići u atmosferu i formirati goleme prašinske oluje.
Upravo kombinacija vrlo lako erodibilnog sedimenta i snažnog LLJ-a čini Bodele jednim od najvažnijih pojedinačnih izvora mineralne prašine na Zemlji.
Jednom kada se prašina podigne dovoljno visoko, može upasti u globalno atmosfersko strujanje i mlazne struje. Ovisno o sinoptičkoj situaciji, zračne mase mogu je prenijeti preko sjeverne Afrike, Sredozemlja i dalje prema Europi. (IM).
