U nastavku donosimo najčešća pitanja vezana za Istramet WRF.
1 ) Što je Istramet WRF?
Istramet WRF je softverski matematičko-fizikalni model koji nastoji opisati atmosferske procese te računalnim putem simulirati njezine promjene do 72 sata unaprijed za područje Istre i okolice. Rezolucija modela iznosi 2 km.
2) Jesu li izračuni Istramet WRF-a izrađeni od strane meteorologa/prognostičara?
Podaci su samo rezultati softverske analize (simulacije) koja je urađena na računalima. Nijedan dio podataka nije mijenjan niti kontroliran od strane čovjeka.
3) Tko razvija WRF softverski kod?
NCAR – National Center for Atmospheric Research (SAD).
4) Koliko su pouzdani izračuni Istarmet WRF-a?
Objektivnu verifikaciju modela u ovom trenutku ne radimo. Slobodni ste procijeniti sami, prateći rezultate modela i uspoređujući sa stvarnim mjerenjima. U svakom slučaju, model nikad ne može savršeno predvidjeti atmosferske procese i neki će biti simulirani točnije, a neki znatno manje točno.
5) Kada su prognoze pouzdanije, a kada nepouzdanije?
U pravilu, ako je mirna anticiklonalna atmosfera i ako pritom nema magle, podaci su u pravilu zadovoljavajući. No u dinamičnim ciklonalnim uvjetima ili u situaciji konvektine prirode, odstupanja simulacije modela od stvarnog stanja su često vrlo značajna. To još uvijek ne znači da su podaci neupotrebljivi, samo ih treba promatrati više kritički.
6) Koliko često izlaze novi, svježi podaci modela?
Trenutačno se model osvježava 2 puta dnevno.
7) Model je prognozirao za Pulu od 17 do 18 sati 50 mm kiše. Palo je nula. Model ne valja!
Očekujete nemoguće od modela. Iako simulacija ima mnogo detalja, to ne znači da treba očekivati da se takvi detalji ostvare. Simulaciju modela treba shvatiti kao samo jednu od mogućih solucija događaja koja se sigurno neće dogoditi, ali postoji dobra šansa da će ono što se dogodi biti slično simulaciji.
Za početak, savjetujemo vam jedan trik koji će vas “učiti” kako se tumače modeli visoke rezolucije; umjesto 1-satnih oborina odaberite 24-satne sume. Zatim udaljite oči od monitora računala na barem 2-3 metra.
Prognoza oborine koju postavite na temelju toga što sad vidite bit će mnogo realnija. Zaista, iako visokorezolucijski modeli simuliraju mnogo detalja, njihove rezultate treba tumačiti mnogo općenitije i uz veliku dozu kritičkog načina razmišljanja.