Uragan Milton ipak je trebao ostati samo regionalna vijest Floride i Meksičkog zaljeva

Objavljeno: 10. listopada 2024. u 15:37h

Uragan Milton izazvao je široku medijsku pozornost diljem svijeta zbog brzog jačanja i prijetnje poznatoj Floridi. U početku najavljen kao uragan kategorije 5, Milton je, zahvaljujući vjetrovima od 285 km/h, postao jedan od najsnažnijih u 2024. godini. Međutim, nakon što je došao nad kopno, naglo je oslabio, smanjujući razorni potencijal koji su mnogi očekivali.


Unatoč masovnim evakuacijama i lokalnim štetama pa i žrtvama, Milton se nije pokazao kao događaj svjetskih razmjera. No, razmotrit ćemo je li pažnja koju je privukao uopće bila opravdana.

Milton je krenuo s formiranjem nad Karipskim morem početkom listopada 2024. godine, prolazeći kroz brzu intenzifikaciju zbog vrlo visokih temperatura mora i povoljnih atmosferskih uvjeta. Najniži tlak zraka koji je izmjeren iznosio je 897 hPa, te ga je time učinio petim najjačim uraganom u povijesti Atlantika.

Na svom vrhuncu, uragan je izgledao zastrašujuće, ali kada je stigao do kopna, snaga se značajno smanjila. Iako je donio poplave, vjetrove i tornada koja su pričinila veliku štetu, ipak nije najjači uragan ili uragan stoljeća kakvim su ga prozvali mnogi mediji.

Florida je svakako doživjela ozbiljnu štetu, ali s obzirom na povijesne katastrofe poput uragana Andrew (1992.) i Katrine (2005.), koji su doslovno sravnili gradove i uzrokovali masovnu štetu, Milton će prema svemu sudeći ipak uzrokovati daleko manje štete i žrtava.

Andrew je primjerice uništio više od 63.000 kuća, dok je Katrina uzrokovala poplavu New Orleansa, prouzročivši štetu koja je premašila 125 milijardi dolara. U usporedbi s time, štete od Miltona ostale su ograničene, a prema trenutnim informacijama broj žrtava na svu sreću znatno je manji.

Pitanje koje se nameće jest: je li Milton zaista trebao privući toliku globalnu pozornost, posebice u državama poput Hrvatske? Iako je razumljivo da mediji izvještavaju o zanimljivim meteorološkim događajima, osobito zbog povećanja svijesti o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na jačanje oluja, postaje sve jasnije kako stvarni utjecaj Miltona nije opravdao naslove koji su sugerirali povijesnu katastrofu.

24-satne oborine i maksimalni udari vjetra u SAD-u na službenim postajama, izvor: OGIMET

Gledajući s hrvatskog aspekta, Milton je bio vijest zbog toga što je u samo 24 sata ojačao na 5. kategoriju, no kad je riječ o stvarnim posljedicama, bio je to prije lokalni problem Floride i Meksičkog zaljeva.

Kao što možemo vidjeti na gornjim tablicama, najjači udar vjetra na službenoj meteorološkoj postaji iznosio je 137 km/h, dok je puno veći problem ipak bila oborina, naime palo je gotovo 300 mm kiše u samo 24 sata. S obzirom na najave, stanje je moglo biti puno gore, te je nakon intenzivnog početnog praćenja to trebalo i objaviti.

Nakon svega navedenog, Milton vjerojatno neće ostaviti veći trag u povijesti, međutim možda nekima posluži kao dobar primjer kako pravovremeno reagirati te spasiti brojne živote i imovinu. (P.R./IM).

Povezane vijesti