Svjedoci smo nažalost, kako više nema objektivnog novinarskog informiranja o činjenicama, nego se kreiraju kampanje koje onda huškaju ljude kako bi promijenili mišljenje o nekakvom stavu koji imaju i koji su zauzeli. Tako je sa svakom temom, a u hrvatskom novinarstvu više ne postoji istraživački dio (čast izuzecima), već postoje oni koji primaju plaću za prepisivanje tuđih (najčešće loše prevedenih stranih tekstova) te tako kolektivno dezinformiraju javnost.
Upravo da bi razjasnili razlog zbog čega ovakav naš izlazak u javnost dotaknimo se činjenica. Prvo one o kojoj svi pišu, a to je da je ovogodišnji srpanj na globalnoj razini bio za 0,33 stupnja Celzija viši od rekorda postavljenog u srpnju 2019. kada je prosječna temperatura na planetu iznosila 16,63 stupnjeva Celzija. Došli su do tog zaključka znanstvenici Klimatskog opservatorija Europske unije.
No, osim što se bave globalnom situacijom, hrvatski novinari trebali bi malo zaviriti i u svoje dvorište pa tako jasno istaknuti činjenicu da smo u jednom od hladnijih razdoblja za doba godine, ako se gleda razdoblje 1991-2010. godina. O tome nitko ni slova (osim nas) nije napisao.
Zato smo mi tu, da uz pomoć grafike DHMZ-a istaknemo važnost i ovakvih događaja koji možda ne ulaze u stereotip vrištećih naslova o katastrofama, ali koji su neosporna činjenica da ima i takvih trenutaka koje treba istaknuti.
U konkretnom primjeru, prikazan je grafikon za Pazin gdje se jasno vidi kako je u Pazinu početkom kolovoza temperatura odstupala od prosjeka 1991.-2020. za više od dvije standardne devijacije, što znači da je bilo ekstremno hladno.
Vrlo sličan je grafikon i za ostale gradove u Hrvatskoj. Neki su ispod prve standardne devijacije, neki na drugoj, a neki čak i ispod druge, poput Pazina. Zajedničko svim mjestima u Hrvatskoj je da imaju razdoblje hladnije od prosjeka, a ne mora se biti neki ekspert da bi se to vidjelo. U Gorskom kotaru u protekla dva jutra minimalac se spuštao ispod 5 °C, što je zimska vrijednost temperature. I nije pošteno da se i to ne spomene, naročito jer će imati bitan utjecaj na klimatološki prosjek 2023. godine u Hrvatskoj. (B.G./IM)
