1929. godine naš je dio Europe pogodila strašna zima koja se s razlogom naziva i zimom stoljeća, ponajprije zahvaljujući velikoj hladnoći, ali i snježnim oborinama.
Zaledilo se Jadransko more, prema svjedocima na Krku je pao 1 m snijega koji se zadržao tjednima, svi istarski gradovi bili su doslovno zaleđeni, a čak je i sama Pula imala 6 ledenih dana kada je temperatura zraka snizila ispod -10 °C. Bio je to ekstrem koji je uzrokovao ogromne štete u poljoprivredi koja se oporavljala desetljećima, a te se zime javila glad i bolesti.
Ekstrem je pogodio gotovo cijelu Europu. Na Siciliji je izmjereno -26 °C, a u grčkom Solunu -33 °C, dok je u Helsinkiju bilo -55 °C. Neke regije i gradovi bili su mjesecima odsječeni od ostatka svijeta, tako je primjerice prvi vlak u Dalmaciju došao tek u ožujku, pošto je u veljači u Lici bilo 4 m snijega.
Snijeg nije poštedio ni Dubrovnik gdje ga je palo 20 cm, dok je Gospiću 4. veljače izmjereno -36 °C, što je najniža temperatura zraka ikad izmjerena u Hrvatskoj, iako DHMZ službeno ne priznaje taj podatak jer navodno nije izmjeren prema standardima WHO-a.
Bila je to zima kakva se događa jednom u stoljeću, a s obzirom na klimatske promjene i sve rjeđe hladne ekstreme, možda ćemo na reprizu morati čekati i dulje.
Iz ovih kratkih navoda jasno je gdje je problem kada se ovogodišnja, poprilično “kilava” ili meka zima uspoređuje sa zimom stoljeća 1929., a upravo to je napravio portal Severe Weather Europe (LINK) kojeg samo na Facebooku prati gotovo 900.000 ljudi, a česta je i referenca domaćih mainstream portala.
Usporedba ove zime s 1929. je meteohuljenje
Već na početku treba jasno reći kako usporedba s 1929. godinom nema nikakvog smisla. Naime, polarna zima u veljači nije došla “preko noći”, već se priprema počela odvijati još na početku siječanja. Tako prema podacima iz Istre možemo vidjeti kako je najviša visina snijega izmjerena u siječnju, a ne u veljači. Prema povijesnim podacima, u Motovunu je tada izmjeren 60 cm debeo pokrivač.
Slično je bilo i u ostatku Europe. Zima je počela gristi odmah nakon Nove godine te nastavila do kraja veljače uz vrlo kratke prekide od samo dan-dva. Nisu to bila umjerena zahladnjanja kao ove zime, već prava, polarna, žestoka, ona koja donose hladne sjeverne vjetrove koji pušu danima te smrzavaju more.
Niti jedan ozbiljan meteorolog, bio on profesionalac ili hobist ne može si dopustiti s ovakvim izjavama izlaziti u javni prostor, naročito ako je riječ o publici koja broji gotovo milijun ljudi. Ako tekst sadrži puno stručnih pojmova i mapa kao u spomenutom slučaju, ne znači da on ima smisla.
Bila bi logičnija usporedba s 2012. godinom
Zašto baš usporedba s 1929. godinom, osim ako nisu cilj samo klikovi, jer iz znanstvenog pogleda to nema nikakvog smisla. Tada nisu postajala sustavna mjerenja kao danas, znamo malo parametara, naročito ključnih, kao što su stanje ledenog pokrova, temperature oceana i njihove anomalije, ništa od toga pouzdano nemamo na raspolaganju osim prizemnih mjerenja i reanalize.
Da je do znanosti, mogla se napraviti kvalitetna usporedba s 2012. godinom (iako ni to ne bi imalo smisla) kada smo imali izražen stratwarming uz pucanje polarnog vrloga i dolazak polarne zračne mase, no tada bi možda bilo teže prodati priču o zimi stoljeća.
Veljača 2012. godine bila je ekstremno hladna, a u dijelu Dalmacije pao je najveći snijeg od 1956. godine uz brojne temperaturne rekorde. Tada smo i na Istrametu pisali (LINK) kako ćemo osjetiti dašak zime 1929. godine, ali samo dašak!
No i tada se još u siječnju vidjelo da će doći do prodora hladnog zraka i ekstremne hladnoće, za razliku od ove godine kada na meteorološkim kartama “do daljnjeg” vidimo poprilično blago vrijeme koje će povremeno prekidati hladne fronte.
Na svu sreću postoji arhiva meteo vijesti gdje možemo vidjeti kako smo još 11. siječnja 2012. godine pisali o stratwarmingu i o mogućnosti dolaska velike hladnoće (LINK), dok je već 23. siječnja bilo poprilično jasno (LINK) što nas očekuje.
Pritom treba napomenuti kako je siječanj 2012. godine bilo daleko hladniji od ovogodišnjeg, temperature su s lakoćom u unutrašnjosti Istre padale do -10 °C, a Zarečki krov kod Pazina na današnji dan bio je poprilično zaleđen (LINK).
Pitanje koje se nameće je onda, što je s tzv. stratwarmingom i polarnim vrtlogom ove zime…o njemu u nastavku teksta.
U veljači su moguća jača zahladnjenja, zašto ne?
Ovaj osvrt ne znači da u veljači nisu moguća jača, pa i polarna zahladnjenja. Veljača je ipak pravi zimski mjesec kada valja očekivati i “turbulentnije” ciklone uz snijeg sve do mora, no kao što vidimo iz priloženih podataka, 1929. se ne može ponoviti, je tada je i siječanj bio leden i snježan.
Iako ima naznaka o slabosti polarnog vrtloga, zasad nema konkretnih naznaka da bi moglo doći do pucanja i prodora ozbiljnijih polarnih masa u južne predjele. Za to se ipak mora posložiti dosta parametra, a možda da se nešto pita i globalno zatopljenje? Jer prema projekcijama, hladnih prodora bit će sve manje i bit će sve slabiji.
Prema svemu sudeći nakon toplog prosinca, čak će i siječanj vjerojatno završiti kao nešto topliji od prosjeka, a to su već 2/3 zime, stoga o reprizama “zima stoljeća” svakako ne možemo govoriti. Možemo se nadati možda kojem centimetru snijega – u Pazinu…(Petar RADOVAN/Istramet).
