Vjerujem da mnogi iz povijesti znaju za brutalnu zimu koja je zahvatila istočnu Europu u vrijeme presudne bitke za Moskvu 1941., godine. Međutim, možda tek manji dio ljudi zna kako je polarna hladnoća stigla već u prvoj polovici studenoga, te da je možda i prelomila bitku.
Tijekom posljednja 3-4 desetljeća, slavenske zemlje uglavnom su se odviknule od ranih, jesenskih prodora polarnog zraka, međutim nije uvijek tako. Rana zima u prošlosti nerijetko je znala stisnuti već u studenome koji je zapravo po studeni i dobio ime, ali u sve toplijoj atmosferi to je sve rjeđa pojava.
U listopadu 1941., njemačke su snage u operaciji “Tajfun” krenule prema Moskvi s ciljem da zauzmu glavni grad Sovjetskog Saveza prije nego što stigne zima u punoj snazi. Međutim, listopad je obilježila kiša koja je ceste pretvorila u rijeke blata koje su usporile napredovanje.
Kada je studeni donio prve mrazeve, tlo se konačno počelo smrzavati, omogućujući lakše kretanje jedinicama. Na trenutak je izgledalo kao da bi hladnoća mogla pomoći Nijemcima u nadirućem napredovanju prema Moskvi, no, kako su temperature nastavile padati, ekstremna hladnoća postala je glavni neprijatelj i Nijemcima i Rusima.
Hladni zrak iz Sibira počeo je preplavljivati europski dio SSSR-a, a do sredine studenog područje su okovale temperature i do -35 °C. Prva linija njemačkog napada došla je nadomak glavnog grada, no usprkos brojčanoj prednosti, njemačka vojsku ugušio je smrtonosni zagrljaj ruske zime.
Dok su Nijemci postupno bili usporeni polarnim uvjetima, Sovjeti su imali bolje uvjete i pripremljenost za surove uvjete. Do kraja studenoga sovjetske snage ojačale su obranu oko Moskve, uključujući i dolazak trupa iz Sibira koje su bile opremljene za borbu u zimskim uvjetima.
5. prosinca 1941., Sovjeti pod zapovjedništvom generala Žukova krenuli su u snažnu protuofenzivu. Iskoristili su iscrpljenost njemačkih vojnika i zamrznute ceste koje su omogućavale brže kretanje tenkova, te su nakon teških bitaka uspjeli potisnuti Nijemce.
Zanimljivo je kako je sinoptička situacija u vrijeme pokretanja protunapada bila gotovo pa identična onoj iz sredine studenoga. Polarni prodori stizali su jedan za drugim, ne štedeći nikog, a jaka zahladnjenja povremeno su stizale i do Balkana. Brutalna ruska zima tako je zaustavila još jednog osvajača uz teške, nenadoknadive gubitke.
Za razliku od studenoga 1941., današnji vremenski obrasci pokazuju osjetan deficit hladnijeg zraka na cijeloj Sjevernoj hemisferi. Studeni prolazi s blagim temperaturama, a ovakve ekstremne temperature postaju rijetkost. Pogledajmo današnje temperature zraka na 850 hPa u Europi te ih usporedite s gornje dvije karte.
Za kraj ove objave, možda da spomenemo kako se temperature zraka ovog studenog u Moskvi penju i do 10 °C, a ozbiljne zime nema na vidiku. U 10-dnevnoj prognozi možemo vidjeti kako idući vikend donosi izraženije zatopljenje čak i tom području, tako da o snijegu nema ni govora! A gdje su polarne hladnoće… (P.R./IM).
