Svake sezone, s prvim najavama ciklona, prodora hladnog zraka ili jačeg zahladnjenja, internetom počnu kružiti isti savjeti o takozvanom “zimskom i ljetnom režimu” PVC stolarije. Mnogi vlasnici stanova i kuća diljem Istre i Kvarnera, u želji da zadrže toplinu i smanje račune za grijanje, masovno nasjedaju na ove trikove.
Kao portal koji svakodnevno prati vremenske prilike i neprilike, od olujnih bura do ekstremnih južina koje donose visoku vlagu i obilne oborine, odlučili smo istražiti što se zapravo događa kada uzmete imbus ključ u ruke i zašto struka kaže odlučno “Ne” ovom popularnom sezonskom savjetu.
Ne postoji “zimski i ljetni režim” na PVC prozorima
Ovaj smo fenomen analizirali sa Miroslavom Dilberovićem, vlasnikom pulske tvrtke ROLLO, koja se više od 15 godina bavi prodajom i montažom PVC stolarije u Puli i Istri. Prema njihovom bogatom iskustvu s terena, PVC prozor jednostavno nema zimski ili ljetni režim. Postoje samo dvije opcije: ispravno ili pogrešno podešen okov.
Svake jeseni i proljeća ponavlja se ista priča. Internetom krenu dezinformacije i razni “stručnjaci” koji s imbusom u ruci obećavaju čuda i velike uštede na grijanju i hlađenju jednostavnim okretanjem vijka. Sa inženjerskog i fizikalnog stajališta, istina je znatno drugačija.
Zamislite da to idete raditi na automobilu. Biste li ikada uzeli alat i krenuli sami “preštimavati” bravu na vratima svog auta samo zato što je pao snijeg na Učki ili jer je zapuhala orkanska bura na Kvarneru? Naravno da ne. Sa prozorima je ista stvar. Radi se o preciznoj mehanici koju treba ostaviti profesionalcima.
Čemu zapravo služi famozni vijak?
Taj vijak, stručno nazvan ekscentar, služi isključivo za finu regulaciju pritiska krila na okvir. Ništa više. Bez obzira na to kojeg proizvođača okova imate, princip je potpuno isti. Niti jedan proizvođač nema ugrađenu funkciju “zima/ljeto”.
Svaki prozor iz tvornice izlazi u neutralnom položaju. To je optimalna pozicija gdje brtva savršeno naliježe, a okov nije pod stresom. Mikro podešavanje pomoću ekscentra koristi se iznimno rijetko. U praksi može proći pet, deset godina, ili se čak nikada ne pojavi potreba za tim.
Kronologija propadanja: Što se događa s mehanizmom kroz godine?
Uzmimo za primjer tipičnu situaciju iz prakse. Stan na višim katovima stambenih zgrada, izložen direktnim udarima bure ili juga. Vlasnik, potaknut internetskim savjetima, odlučuje zategnuti ekscentar na maksimum, prebacujući prozor u takozvani “zimski režim”. Ono što se događa u praksi jest da se prozor te prve godine doista zatvara savršeno, stvarajući privid uspješne intervencije.
Međutim, kako vrijeme prolazi, započinje proces ubrzane degradacije materijala. Već u drugoj godini, uslijed ponavljanja ciklusa zatezanja i otpuštanja, brtva i okov nalaze se pod konstantnim, neprirodnim pritiskom. U trećoj ili četvrtoj godini dolazi do nepovratnih oštećenja. Silikonska brtva trajno gubi svoju elastičnost, postaje spljoštena i gubi funkciju brtvljenja, dok mehanizam prozora počinje zapinjati.
Kada uslijede ekstremniji meteorološki uvjeti, poput snažne istarske južine praćene obilnom kišom ili orkanske marčane bure s udarima preko 100 km/h, prozor koji je nekad savršeno brtvio počinje propuštati vlagu i vjetar. Konačni rezultat ove nestručne intervencije je trajno uništeno brtvljenje i raštiman okov. Umjesto dugoročne uštede na troškovima grijanja, vlasnik je zapravo nepovratno oštetio vlastitu stolariju.
Riječ struke sa terena
Ono na što upozoravaju iz tvrtke Rollo potvrđuju dugogodišnji monteri i serviseri koji su svakodnevno na terenu i rješavaju upravo ovakve probleme.
Dario Radovčić, iskusni monter stolarije, ima vrlo jasnu i kratku poruku za sve koji razmišljaju o uzimanju alata u ruke: “Ne diraj!”
Klaudio Pincan, serviser stolarije vrlo detaljan i precizan, objašnjava problem iz tehničke perspektive: “Ljudi misle da čine uslugu prozoru, a zapravo drobe mehanizam. Kad ga pretegneš na taj takozvani zimski režim, okov trpi bolesnu silu. To više nije brtvljenje, to je rastezanje metala dok ne pukne. Okov pati i troši se tamo gdje ne smije. I onda mene zovu jer se ručka ne može okrenuti i prozor ne radi.”
Što je najbolje napraviti?
PVC prozor ne traži promjenu režima ovisno o godišnjem dobu ili prolasku hladne fronte. Ono što traži je osnovno održavanje, kao i svaki mehanički sustav izložen atmosferskim utjecajima. Sve što vašoj PVC stolariji treba jednom godišnje je nekoliko kapi ulja (za šivaće strojeve ili silikonski sprej) na pokretne metalne dijelove. To je najbolji način da vaši prozori rade godinama kao prvog dana, uspješno odolijevajući i ljetnim žegama i zimskim burama.
Ako se dogodi da prozor treba podesiti, to je najnormalnija stvar. U tom slučaju, najbolje je pozvati majstora ili tvrtku koja će to odraditi profesionalno. Za one koji ipak ne mogu odoljeti da sami nešto pokušaju, iz tvrtke Rollo savjetuju: Ako baš osjetite da na jednom mjestu prozor puše (obično kad je jaka južina ili bura), okrenite taj vijak maksimalno za četvrtinu kruga i pratite je li prestalo puhati. To radite samo ako taj konkretni dio okova ima problem, a ne zato što je kalendarski zahladilo.
Mi na Istrametu pratimo svaku buru, svaku južinu i svaki prodor hladnog zraka i znamo koliko naši čitatelji brinu o tome kako zaštititi svoje domove od vremenskih nepogoda. Upravo zato smo odlučili provjeriti ovaj popularni savjet koji se svake sezone širi internetom.
Odgovor struke je jasan, takozvani zimski i ljetni režim ne postoji, a sezonsko okretanje ekscentra donosi više štete nego koristi. Dok nam sljedeća ciklona ili orkanska bura kuca na prozor, bolje je da nas dočeka ispravno održavan mehanizam nego posljedice loših savjeta sa interneta. (P.R./IM)
U suradnji s rollo.hr