Klimatolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) izradili su preliminarnu analizu toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, zabilježenih od 1. svibnja do 16. kolovoza 2026.
Analiza je napravljena za osam glavnih meteoroloških postaja: Osijek, Zagreb-Maksimir, Karlovac, Gospić, Knin, Rijeka, Split-Marjan i Dubrovnik nakon toplinskog vala koji je trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza i bio najdulji te prostorno najrašireniji ovog ljeta.
Analizira se jesu li, prema izmjerenim minimalnim i maksimalnim temperaturama zraka, ispunjeni kriteriji za toplinski val koji može djelovati na zdravlje. Pritom se ne promatra samo najviša dnevna temperatura nego i najniža, odnosno koliko se zrak ohladi tijekom noći.
Noćno hlađenje važno je jer smanjuje toplinsko opterećenje organizma i omogućuje oporavak od dnevne vrućine. Neprekinuti niz označava uzastopne dane tijekom kojih su kriteriji bili ispunjeni, neovisno o tome je li razina opasnosti bila umjerena, velika ili vrlo velika.
U razdoblju 1950. – 2025. najdulji neprekinuti niz s ispunjenim kriterijima za toplinski val na osam analiziranih postaja trajao je 17 dana, a zabilježen je na postaji Knin u kolovozu 2003.
U 2026. taj je maksimum premašen na tri postaje: Rijeka, Split-Marjan i Knin. Najdulji ovogodišnji niz zabilježen je na postaji Rijeka, gdje su kriteriji bili ispunjeni 20 uzastopnih dana, od 28. srpnja do 16. kolovoza.
Preliminarni zaključci:
– novi rekord najduljeg neprekinutog toplinskog vala: Rijeka 20 dana (premašen dosadašnji rekord od 17 dana zabilježen na postaji Knin 2003.)
– šest novih rekorda u trajanju toplinskog vala: Rijeka 20 dana, Split-Marjan 19 dana, Knin 18 dana, Dubrovnik 17 dana, Gospić 15 dana i Zagreb-Maksimir 10 dana.
– četiri nova rekorda trajanja toplinskog vala s vrlo velikom opasnošću za zdravlje: Rijeka 10 dana, Split-Marjan 9 dana, Dubrovnik 7 dana i Zagreb-Maksimir 6 dana
– od 31. srpnja do 6. kolovoza, tijekom sedam dana zaredom, toplinski val je zahvatio svih osam analiziranih postaja u Hrvatskoj
Zanimljivo je da je postaja Rijeka svoj dotadašnji rekord iz 2024. godine od 16 dana najprije izjednačila u vrijeme toplinskog vala od 18. lipnja do 3. srpnja, a zatim ga i premašila. U razdoblju od 28. srpnja do 16. kolovoza zabilježeno je 20 dana s ispunjenim kriterijima za toplinski val.
Utjecaj na zdravlje – novi rekordi vrlo velike opasnosti
Najdulje neprekinuto razdoblje vrlo velike opasnosti zabilježeno je na postaji Rijeka i trajalo je 10 uzastopnih dana, od 6. do 15. kolovoza, jedan dan više od prethodnog rekorda te postaje iz 2006. godine. Na postaji Split-Marjan takvo je razdoblje trajalo 9 dana zaredom, od 22. do 30. lipnja, tri dana više od prethodnog rekorda, zabilježenog u srpnju 2015. i kolovozu 2017.
Na postaji Zagreb-Maksimir novi rekord iznosi 6 dana, što je dva dana dulje od prethodnog rekorda iz srpnja 1950., a na postaji Dubrovnik 7 dana, dva dana više od prethodnog rekorda zabilježenog u kolovozu 1998., 2012., 2018. i 2023. (DHMZ).
