U noći sa subote na nedjelju, 30. ožujka 2025., prelazimo na ljetno računanje vremena. To znači da ćemo u 2:00 sata ujutro pomaknuti kazaljke jedan sat unaprijed – na 3:00. Spavamo sat kraće, dan traje duže, a rasprava o korisnosti ove promjene nastavlja se i dalje, iz godine u godinu.
Iako ideja o boljem iskorištavanju dnevnog svjetla ima smisla na papiru, mnogi stručnjaci ističu da ovakve nagle promjene mogu imati neželjen utjecaj na zdravlje – posebno kod djece, starijih osoba i onih osjetljivijeg biološkog ritma. Poremećaj sna, umor, manjak koncentracije, pa čak i privremeni porast rizika od srčanih problema – sve su to pojave zabilježene u prvim danima nakon pomicanja sata.
Tijelo, jednostavno rečeno, ne zna da se sat pomaknuo. Njegov unutarnji mehanizam funkcionira po dnevnom svjetlu, hormonima i rutini. Nagla promjena može ga zbuniti, pa nije loše pripremiti se – ako već niste – postupnim ranijim odlaskom na spavanje dan ili dva prije promjene.
Ipak, nije sve crno. Ljetno računanje vremena donosi duže dane, više dnevnog svjetla za aktivnosti na otvorenom i često poboljšano raspoloženje kod većine ljudi. Taj „bonus sunčeve svjetlosti“ u kasnijim popodnevnim satima mnogi dočekuju s veseljem, osobito nakon duge i tmurne zime.
S promjenom vremena dolazi i promjena obračuna električne energije: viša tarifa vrijedi od 8:00 do 22:00, a niža od 22:00 do 8:00, što je korisno imati na umu prilikom planiranja većih kućanskih potrošača.
I dok se Europska unija još uvijek ne može dogovoriti trebamo li ovu praksu zadržati ili ne, mi ćemo – barem zasad – nastaviti dva puta godišnje igrati se s vremenom. (P.R./IM).
