„Meteocentar” je krajem lipnja izašao kao potpuno nova mobilna meteo aplikacija, s vlastitom radarskom analizom, munjama sa satelita i obavijestima koje javljaju da oluja ide prema vama. Razgovarali smo s Ivanom Tomanom iz Meteo Centra o tome što stoji iza toga, gdje su granice prognoze i zašto domaća aplikacija uopće ima smisla u svijetu u kojem svaki telefon već ima svoju.
Istramet: Aplikacija Meteocentar, odnosno ranije „Meteo adriatic” postoji godinama. Zašto ste ju onda napisali ispočetka?
MC: Kompletan „rework” je napravljen zato što je stara aplikacija bila na kraju svojih mogućnosti, vrijeme ju je pregazilo. Godinama smo joj dodavali sitnice, a svaki novi dodatak bio je teži od prethodnog. U jednom trenutku postalo je jasno što nas sputava u razvoju; sve što smo htjeli napraviti sljedeće, od radara nadalje, tražilo je aplikaciju koja je postavljena na modernim temeljima. To stara verzija nije bila. Umjesto novih zakrpa na zakrpe, napisali smo je iznova. Korisnik dobije nešto što radi bolje, ali za nas je to bila godina dana planiranja što točno želimo i posla da se to provede u djelo.
Istramet: Svaki telefon danas već ima aplikaciju za vrijeme, a trgovine su ih pune. Ima čak i domaćih izvrsnih i popularnih rješenja. Što vi imate, a oni nemaju?
MC: Da, primjerice kolega Alen iz Neverina radi izvrsnu stvar i već dulje vrijeme ima „brdo” korisnika. U nas su jako popularne i mnoge aplikacije koje ciljaju na globalno tržište. Što izdvaja Meteocentar? Tri stvari, i sve su tri lokalne. Prva je prognoza koja je naša, nije kupljena ili preuzeta iz javnih izvora. Druga je naša interna analiza radarskih podataka koja je inspirirana navigacijskim ARPA radarom – o tome malo više kasnije. Treća je to što je aplikacija napravljena za naše lokalno podneblje, posebno kad govorimo o načinu izrade prognoze. Velike svjetske aplikacije rade sasvim korektan posao u prosjeku, ali prosjek se raspada baš tamo gdje nam vrijeme postaje zanimljivo. Bura, obalna konvekcija, strujanje oko otoka i u kanalima, razlika između Zagreba i Medvednice, sve su to situacije u kojima globalni model ne pogađa detalje. Tu je ono gdje aplikacija temeljena na globalim modelima „pada na ispitu”.
Istramet: Odakle vam onda prognoza?
MC: Iz vlastitog sustava. Zove se meteoapi.eu s ciljem B2B poslovanja; razvijen je unutar Meteo Centra. Radi na načelu koje je blisko američkom National Blend of Models: ne uzimamo jedan model i prikazujemo njegov izlaz, nego kombiniramo više njih i rezultat prilagođavamo lokalnim prilikama. Zato se naša prognoza za istu točku razlikuje od bilo koje druge aplikacije. Tajna je u tome kako znati kojem modelu vjerovati u kojoj konkretnoj situaciji, da bi se onda korisniku prikazalo upravo to rješenje – ono koje ima najveću vjerojatnost ostvarenja. Kako to radimo će naravno ostati tajna, ali to je upravo i razlog zašto smatramo da je naša prognoza jedna od najvjerodostojnijih na tržištu.
Istramet: Koristite i vlastite modele?
MC: Da, tu moramo naglasiti naš model WRF-EXTREME koji nije običan WRF. Razvijan je u Meteo Centru godinama i danas stoji bok-uz-bok s najnaprednijim svjetskim modelima poput DWD ICON – i to je temeljeno na objektivnoj verifikaciji koristeći službena DHMZ mjerenja. Na taj model smo posebno ponosni i on je srž naše prognoze u aplikaciji – razlog zašto možemo ponuditi, primjerice satni izračun za 8 dana unaprijed. Sve to zahtijeva velike resurse i jedan je od razloga zašto u aplikaciji postoji Premium pretplata, o čemu više kasnije.
Istramet: Radar je ono čime se osim WRF modelom, najviše hvalite. Što točno gledam kad ga otvorim? Spomenuli ste neku ARPU?
MC: Ja sam osobno pomorske struke, plovio sam na Tankerskoj plovidbi u svojstvu časnika plovidbene straže, još tamo početkom stoljeća. Sad radim na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru, predajem nautiku. Inspiraciju za radarsku analizu u aplikaciji dobio sam iz navigacijskog ARPA radara. To je protusudarni radar na moru koji računa gibanje drugih brodova u odnosu na vlastiti brod i proračunava protusudarne parametre. Ako to preslikamo na meteorologiju dobijemo mogućnost da radar proračunava elemente gibanja olujnih sustava u odnosu na promatrača. To se onda prikazuje vektorima gibanja na radarskom ekranu, ili brojčano – podatak „CPA” (Closest Point of Approach) govori koliko će daleko od promatrača proći radarom detektirana oluja, nastavi li nepromijenjeno gibanje u prostoru. „TCPA” (Time to CPA) govori za koliko minuta će se to dogoditi. Tu su i automatski alarmi kroz sustav notifikacija, također preuzeti iz filozofije pomorskog radara i još mnogo drugih korisnih detalja.
Istramet: OK, ali korisnik nema radar u mobitelu kao što ga ima brod…?
MC: U aplikaciji gledate mjerenja radara Državnog hidrometeorološkog zavoda, složena u jednu sliku i osvježena svakih pet minuta. U nekom od narednih ažuriranja proširit ćemo područje pokrivanja korištenjem podataka susjednih država, koji dolaze iz međunarodne razmjene. Na istom prikazu su i munje; podaci o munjama stižu sa satelita Meteosat treće generacije. Prikazujemo bljeskove iz posljednjih petnaest minuta u odnosu na kadar koji gledate, pri čemu su svježi bljeskovi izraženiji, a stariji blijede.
Istramet: Aplikacija zna javiti da oluja ide prema meni. Kako to zna?
MC: Iz istih onih ranije spomenutih vektora, te CPA/TCPA. Limite podešavate sami u Postavkama. Ako vam je aplikacija u backgroundu (zatvorena), ona više nije u mogućnosti samostalno obrađivati radarske podatke. Tad na scenu stupaju naši serveri. Vi u aplikaciji konfigurirate za koje točke želite da vam server 24h dnevno prati radarsku situaciju i kad oluja krene preme nekoj od njih, server vam šalje push notifikaciju. Na Androidu čak možete podesiti zvuk notifikacije, tako da prepoznate oluju odmah i bez gledanja u ekran!
Istramet: U aplikaciji razlikujete upozorenja i obavijesti. Zašto tolika pedantnost oko riječi?
MC: Upozorenje je službeni proizvod nacionalnih meteoroloških službi, kod nas servis MeteoAlarm i naravno DHMZ. Mi to kao javne produkte preuzimamo i prikazujemo u izvornom obliku, bez ijedne naše intervencije. Ono što aplikacija sama pošalje a nije vezano za službena upozorenja je obavijest, temeljena na vašim kriterijima koje sami podesite u postavkama. Naše obavijesti ne zamjenjuju službena upozorenja i to jasno i piše u aplikaciji.
Istramet: Spomenuli ste vlastite pragove. Kako to izgleda u praksi?
MC: Vi kažete aplikaciji što vas zanima i za koje mjesto, primjerice da vam javi kad prognozirani udari vjetra u vašoj marini prijeđu dvadeset metara u sekundi ili kad se u vikendici očekuje više od pet centimetara snijega. Prognozu za sljedeća tri dana server provjerava automatski, danju i noću, i kad ona dosegne vaš prag, vama stiže obavijest u obliku push notifikacije.
Istramet: Ta količina podataka nekome je sigurno previše.
MC: Jest, i to nam je bila jedna od većih dvojbi. Riješili smo je tako da aplikacija sad ima dva načina rada. U Jednostavnom ostaje ono bitno, kao npr. sama prognoza ili osnovni radarski prikaz, a sklone se visokostručni grafovi, “nerazumljivi” stupci tablice, radarska analiza itd – sve ono što laika samo zbunjuje. U Pro načinu je sve prikazano. Modus se prebacuje se u Postavkama. Novi korisnici modus rada aplikacije biraju odmah pri prvom pokretanju. Meni je osobno stalo do toga da netko tko želi tablicu s rosištem, mokrim termometrom i visinom snježne granice to dobije, a da onaj tko želi samo znati treba li mu jakna ne mora prolaziti kroz sve to. Ova distinkcija nam omogućuje da u aplikaciju u budućnosti ubacimo još mnogo stručnih detalja, a da svejedno zadržimo jednostavnost za laike koje samo zanima kakvo će sutra biti vrijeme.
Istramet: Što je besplatno, a što se plaća?
MC: Nije nam bio cilj na svakom koraku onemogućiti korisnika u nečemu što mu treba, da bi ga se time prisililo na plaćanje. Stoga, gotovo sve je besplatno. Prognoze, tablica, grafovi, karte, službena upozorenja, regionalne obavijesti, radarska slika, regionalna karta s „klonom” ESTOFEX nivoa za grmljavinske oluje, itd. Premium pretplata otključava samo napredni dio radarske analize, dakle vektore, procjene gibanja, prepoznavanje tuče i nowcasting, zatim munje i sistemske obavijesti (konfigurabilne sistemske notifikacije prema korisnički postavljenim kriterijima). Dakle onaj tko želi znati kakvo će biti vrijeme, može aplikaciju koristiti potpuno besplatno, bez reklama. Instaliraj – koristi – uživaj. Simple as that. Onaj tko nas želi podržati ili mu napredne funkcije trebaju profesionalno, ili za zaštitu plovila ili voćnjaka, taj je potencijalni korisnik Premium paketa. Cijenu smo držali namjerno nisko, otprilike na razini jedne kave mjesečno, a povremeno imamo i promotivna razdoblja u kojima je sve otključano svima. Nije nam cilj da nam skupa pretplata bude prepreka korištenju aplikacije.
Istramet: Vidjeli smo i vaše objave vezane za velike infrastrukturne troškove. O čemu je riječ?
MC: S eksplozivnim razvojem umjetne inteligencije, računalna industrija je doživjela velik šok. Podatkovni centri diljem svijeta potražuju hardver mnogo brže nego ga proizvođači mogu proizvesti. To dovodi do isto tako – eksplozivnog – poskupljenja hardverske infrastrukture. Počevši od HPC (High Performance Computing) stanica koje su nužne za pokretanje numeričkih modela prognoze, pa do web servera, servera baza podataka, backup servera i svega onoga bez čega se ne može da bi ovakav projekt funkcionirao na profesionalnoj razini. Pretplate na Premium paket su jedini izvor financiranja sve većih troškova. Nemamo čak ni reklame u aplikaciji. U ovom trenutku, omjer troškova i prihoda je i dalje prilično negativan, no nadamo se da ćemo s porastom broja korisnika, kad tad prijeći „u plus”. A dotad – borba.
Istramet: Zašto aplikacija nudi otvaranje korisničkog računa?
MC: Aplikacija radi i bez računa i prijava nije obavezna. Čak i Premium kupnja ne traži račun pod obavezno. Račun služi samo tome da vaša pretplata i vaše postavke ne ovise o jednom uređaju i sustavu. Spremljene lokacije, konfigurirani pragovi i pretplata vežu se uz vas, pa vas prate kad promijenite telefon ili ako imate više uređaja – što je danas već „normala”, na svim uređajima je sve sinhronizirano (ako želite!). Ali najvažnije – pretplata kupljena u aplikaciji vrijedi i na portalu meteoadriatic.net, gdje uz to dobivate i Premium pristup modelskim podacima, i obrnuto. Dakle, jedna sitna pretplata vrijedi za cijeli ekosustav i prijava u vlastiti račun vam to omogućuje. Prijaviti se možete Googleom, na iPhoneu i Appleom, ili klasično adresom i lozinkom. Ništa od toga ne uvjetuje korištenje aplikacije.
Istramet: Koje područje aplikacija zapravo pokriva? Je li to samo Hrvatska?
MC: Prognoze pokrivaju širok pojas Europe, od Sredozemlja do Baltika, pa aplikacija radi i kad otputujete. Radar – onoliko koliko sežu radari DHMZ-a. To je fizičko ograničenje na koje nemamo utjecaja, ali, uskoro ćemo uvesti i radarske podatke iz međunarodne razmjene pa ćemo pokriti dobar dio Europe kompletnim podacima. Uz uvođenje novih jezika, planiramo širenje na strana tržišta, što će nam onda omogućiti i ozbiljniji komercijalni pristup.
Istramet: Gdje skinuti aplikaciju?
MC: Potražite „meteocentar” u tražilici aplikacije Play Store (Android) ili App Store (iPhone).
Istramet: Što slijedi?
MC: Od izlaska u lipnju objavili smo već nekoliko nadogradnji, a ritam ostaje sličan: nova minor verzija s barem jednom novom funkcijom otprilike jednom mjesečno, a major (npr. v4) godišnje ili
rjeđe. Ono što se svakako neće mijenjati je pristup i želja da budemo drugačiji od ostalih. Na kraju, meteorološku aplikaciju nitko ne skida po lijepom danu. Skidaju je onda kad je nebo crno i kad im
treba jasan odgovor u sljedećih deset minuta. Za taj trenutak je i radimo. Kao što naš slogan s meteo-centar.hr kaže: Predict. Protect. Perform.
