Prije samo 15.000 godina svijet kakav danas znamo nije postojao, a onda se dogodilo globalno zatopljenje

Objavljeno: 18. kolovoza 2021. u 12:07h

Prije samo 15.000 godina priroda (flora i fauna) kakvu danas znamo nije postojala, Istra nije imala more, a velikim dijelom Europe vladala je hladna pustoš.


Kada sam nedavno napisao osvrt u vezi aktualnog zastrašivanja klimatskim promjenama, ostao sam iznenađen činjenicom kako velik dio ljudi ne zna da je posljednje ledeno doba završilo prije tek 11 tisuća godina, a da je vrhunac imalo 13 tisuća godina p.n.e. To je u geološkoj povijesti Zemlje izrazito kratak period.

Prije samo 15-ak tisuća godina vječni led imao je najveći obujam, prekrivao je čak 30 % cjelokupne kopnene površine Zemlje, a kakav je tada bio život naših predaka te u kakvim su uvjetima živjeli možemo pretpostavljati iz arheoloških nalazišta i rekonstrukcije temperature iz ledenih ploča.

Današnja Skandinavija bila je pod 3 km debelim vječnim ledom koji se prostirao sve do Velike Britanije gdje je debljina iznosila 1 km. Granica permafrosta, odnosno vječno zaleđenog tla prostirala se preko današnje južne Njemačke do središnje Francuske. Na tom području vladali su surovi, polarni uvjeti uz povremeno širenje prijeteće ledene kape.

Europa prije samo 15.000 godina, izvor: aleximreh.wordpress.com

Što je tada bilo s Istrom? Zbog razine mora koja je bila čak 120 m niža u odnosu na današnje razine, Istra zapravo nije postojala. Bila je dio kopnene mase, dok se obala Jadranskog mora nalazila oko današnjeg Zadra. Sredinom Jadrana tekli su brojni potoci i rijeke koje su imale nepresušan izvor vode prilikom sezonskog topljenja ledenjaka.

Veliki ledenjaci nalazili su se na Alpama, ali vječni led djelomično je obuhvaćao i Velebit gdje u dubokom špiljama i dalje možemo pronaći njegove ostatke. Također, dio vode koji se oslobodio kopnjenjem ledenjaka ostao je zarobljen u podzemlju te i danas opskrbljuje neke rijeke.

Vegetacija na istarskom području bila je stepska i prepuna velikih životinja, mamuta, vunastih nosoroga i europskih bizona. U sjevernoj Italiji pronađeno je mnogo fosila vunastih nosoroga, životinje koja je imala dva roga, a težila je više od 3 tone, gotovo trećinu više od današnjih nosoroga.

I u Hrvatskoj imamo nalazišta vunaskog nosoroga, najbolje sačuvani primjerak zove se Erik i otkriven je kod Ludbrega. Star je oko 20.000 godina, a izložen je u varaždinskom gradskom muzeju.

Vunasti nosorog kakav je prije 15-ak tisuća godina šetao Istrom, ilustracija: Mauricio Antón

Na kraju ledenog doba, lovci sakupljači, odnosno naši preci počeli su naseljavati regiju. Potaknuti velikim klimatskim promjenama, ljudi su u početku vjerojatno samo tijekom ljeta dolazili u sezonski lov, a zatim s daljnjim zatopljenjem i trajno se naselili. Živjeli su u špiljama.

Da ovaj tekst pretjerano ne širim vezano za razvoj čovjeka u tom razdoblju, vratimo se na prirodu. Tadašnje klimatske promjene bile su ekstremne. Ledeno doba završilo je naglo, a tijekom samo nekoliko stoljeća klima je iz hladne i suhe stepske postala znatno toplija, dok su se ledenjaci topili nesnosnom brzinom.

Probajte zamisliti naglo topljenje vječnog leda debelog 3 km, topljenje permafrosta i ogromnu količinu slatke vode koja je preplavila sva nizinska područja. Razina mora drastično je rasla, ponekad i do 3 cm godišnje. Za usporedbu spomenimo kako posljednjih desetljeća raste oko 3 mm godišnje te oko toga paničarimo! Da se danas događa takav rast, u samo 30-ak godina mogli bi se oprostiti od većine riva koje bi bile pod vodom.

Zbog topljenja kopnenog leda, u samo 10-ak tisuća godina razina mora porasla je za 120 metara, a Istra je svoj današnji oblik poprimila prije tek otprilike 8 tisuća godina. Posljednjih 5 tisuća godina razina mora blago raste, tek milimetar do tri milimetra godišnje u posljednjih pola stoljeća kada se porast povećao.

Porast razine mora u posljednjih 24.000 godina

U tom je periodu bilo kataklizmičkih događaja kakve danas možemo gledati samo na filmovima, a čini se kako je naglo globalno zatopljenje prouzročilo i jednu veliku katastrofu koja je ostala urezana duboko u ljudskoj podsvijesti, jer predaju o velikom potopu imaju gotovo sve religije. Jedna od hipoteza govori kako je bila riječ o kataklizmičkom proboju Sredozemnog mora u Crno more koje je za vrijeme ledenog doba bilo jezero, a koje se dogodilo prije otprilike 6 tisuća godina.

Tada je more prodrlo kroz Bosporski tjesnac, što je prema jednoj od hipoteza bio katastrofalan događaj. More je prema procjenama napredovalo i do 1 km dnevno, poplavljeno je više od 100.000 km2, te su se sva plodna ušća rijeka doslovce preko noći našla pod navalom vodene bujice. Postoji i hipoteza o sporom plavljenju današnjeg Crnog Mora, ali u sklopu tadašnjih kataklizmičkih događaja, ovu teoriju valja ozbiljno razmotriti.

Usprkos lokalnim katastrofama, kraj ledenog doba i naglo globalno zatopljenje omogućilo je ljudima širenje, razvoj poljoprivrede i trajno naseljavanje Europe. Tada se dogodilo i veliko izumiranje gorostasnih životinja, odnosno megafaune. Izumrle su brojne vrste, uključujući mamute, ali što se točno dogodilo i dalje je predmet rasprave i raznih hipoteza.

Mnogi okrivljuju čovjeka, ali klima se tako brzo mijenjala da se možda velike životinje nisu stigle prilagoditi novim staništima. Možda su se javile i bolesti te nedostatak hrane zbog nagle promjene vegetacije, a otežavajući čimbenik zasigurno su bili i nagli prijelazi i izmjena kratkih, ali vrlo intenzivnih perioda toplog i hladnog vremena koji su trajali 2-3 stoljeća.

Mamut i ljudi, ilustracija: thevintagenews.com

Kao što vidimo iz priloženog, klima se na Zemlji mijenjala i u nedavnoj prošlosti i to na drastičan i brzi način uz brojne kataklizmičke događaje. Da nije bilo tih promjena, svijet kakav danas poznajemo ne bi postojao.

Životinje koje se nisu prilagodile izumrle su, a iako je ljudska vrsta kao i brojne druge vrste tijekom ledenog doba bila na ivici izumiranja, kraj ledenog doba i globalno zatopljenje omogućili su porast populacije, uzgoj žitarica i ostalih kultura, domestikaciju životinja te razvoj prvih visokih civilizacija. (Petar Radovan/Istramet).

Povezane vijesti