Predviđanja stručnjaka: Do kraja stoljeća Zagreb pet stupnjeva topliji

Objavljeno: 05. ožujka 2019. u 19:03h

Temperature su proteklih dana ponovno rušile rekorde, i u Hrvatskoj i na drugom kraju svijeta. Neuobičajeno topao kraj veljače ponovno je potaknuo pitanje posljedica globalnog zatopljenja. Istodobno, sve više srednjoškolaca i ovaj je petak prosvjedima diljem svijeta pozvalo političare da počnu paničariti, ozbiljno shvate klimatske promjene te počnu djelovati, piše HRT.


Trebamo li se bojati dramatičnih upozorenja, što konkretno radimo i trebamo raditi te možemo li pomoći svijetu kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja, u emisiji “U mreži Prvog” govorili su dr. sc. Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, Melita Zdilar, viša savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, dr. sc. Ivan Guettler, voditelj Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a.

– 2018. najtoplija je godina u Zagrebu otkad postoje mjerenja. Zagreb se u 100 godina zagrijao za 1,1 stupanj. Do kraja 21. stojeća za Zagreb i ovaj dio Europe očekujemo zagrijavanje od 4,5 do 5 Celzijevih stupnjeva. Razlog za zagrijavanje su upotreba fosilnih goriva i povećano emitiranje stakleničkih plinova, upozorio je Ivan Guettler.

– Hrvatska je izradila strategiju prilagodbe klimatskim promjenama koja uskoro ide na javno savjetovanje. Nakon toga ide na mišljenje tijelima državne uprave, a zatim i u postupak. Jedna od mjera je mjera energetske učinkovitosti koja se može potaknuti u gospodarstvu i privatnom sektoru subvencijama, kazala je Melita Zdilar.

“Na rubu smo panike”

– Krajnji je trenutak da se nešto poduzme. Za nas starije nije tako strašno, ali za mlade možemo reći da smo na rubu panike. Ali mi Hrvati naviknuli smo da nas se maltretira, nismo neki prosvjednici, kazao je Branko Grisogono. Upozorio je da moramo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, smanjiti betoniranje i asfaltiranje. Moramo prilagoditi energetiku, koristiti se Sunčevom energijom ili revaluirati atomsku energiju, barem privremeno. “Osim toga, fenomenalno smo loši u zbrinjavanju otpada”, dodao je.

Upozorio je da će zatopljenjem od 2 do 3 stupnja na globalnoj razini mnoge biljke i životinje nestati, povećat će se pustinje, izmjenjivat će se ekstremni vremenski uvjeti, a mnogi otoci će nestati. (HRT).

Komentiraj

Povezane vijesti