Otpad iz Duge Uvale ostavljen po livadama oko Raklja

Divlji deponiji zagađuju prirodu diljem Istre, a jedan od njih je na pitoresknom potezu prema Kalavojni, tek nekoliko minuta od Raklja koji su nam nažalost otkrili ne mještani, već turisti avanturisti koji već istražuju svaki kutak Istre.

– Ne mogu vjerovati što ljudi rade. Imate tako predivnu prirodu i zagaditi je na taj način, pa gdje vam je svijest i savjest”, rekao nam je slovenski turist koji je biciklirajući Istrom s djevojkom krenuo put Kalavojne te istražujući skrenuli su na jedan puteljak, došli do nekadašnjih kamenoloma ( popularne kave) koji se, po svemu sudeći, pretvorio u pravi deponij.

Škovace “prešle” 10 kilometara

Plastične ležaljke za sunčanje, stolice, madraci, ostaci solarija za sunčanje, stari kauči, rastavljene fotelje, kolica za posluživanje pića, razbijena dječja kolica, wc školjka, automobilske gume, stari printeri, toneri, utičnice, vrećice koje sablasno lepršaju po vjetru, umjetno cvijeće koje se zakačilo na smreku, masu razbijenih boca, utičnice, prospekti i kartoline Duge Uvale ukazuju na to da je to “smeće” ostavština nekog ugostitelja iz Duge Uvale, koji je potegao čak do Kalavojne (dakle skoro 10 kilometara) kako bi odbacio stari inventar, jer tako je ipak jeftinije. Na otpadu smo zatekli i stare registre i račune, no obzirom na puno turističkih prospekata može se naslutit da je riječ o inventaru apartmana iz Duge Uvale. Jesu li to ostavili radnici ili vlasnici, nama još uvijek nepoznatog objekta, koji se po poratnim artiklima nalazi u Dugoj Uvali. Možda je to otpad koji su radnici Industrogradnje bacili kada su prije koji mjesec započeli s obnovom hotela Croatia i pratećih objekata ili jednostavno otpad koji je bacio netko koji se time bavi, ne znamo. A Istra kao atraktivna ekološka destinacija može ostati samo na – eko, ovo je postala realnost. Neke osobe jednostavno nije briga gdje će ostaviti svoj otpad, glavno da se više ne nalazi u njihovu dvorištu, pa dalje za njega neka brine neko drugi, ako ga je uopće briga.

Nemoguće je sve to kontrolirati

U Općini Marčana upoznati su sa situacijom, rekao nam je jučer pročelnik Zlatko Cetina kojeg je također kontaktirao revoltirani slovenski turist.

– Možemo pretpostaviti da dio tog otpada sigurno potječe iz Duge Uvale, što potvrđuje odbačena papirnata dokumentacija vezana uz poslovanje recepcije. Možemo pretpostaviti da je to odbacila Industrogradnja koja je sada u vlasništvu hotela ili netko od radnika. Mi ćemo zbrinuti negrađevinski otpad, a najgore je to što je većina odbačenog moglo biti bačeno u redovni kontejner. Osim toga, fizički ćemo zapriječiti ulaz vozilima na područje Belanovice, tako da će se sada ondje moći doći samo s biciklom ili pješice, rekao nam je Cetina napomenuvši da je na toj lokaciji već prethodno bila postavljena tabla, no budući da ondje dolaze sakupljači globalnog otpada – uzeli su nosač i vjerojatno ga – prodali.

– Praktički je nemoguće to kontrolirati. Za tako nešto teret dokazivanja je na nama, a to je jalov posao. Ako se počinitelja ne zatekne na licu mjesta, teško je to dokazati. To što nešto piše u zakonu ili odlukama, ne znači puno. Sistem je tako postavljen da ako se ne može naći počinitelj, to mora zbrinuti Općina. Jeftinije je da mi pokupimo i platimo kamion nego platiti pravni postupak, požalio se Cetina.

Općina odvozi krupni otpad besplatno

– Što krupnog otpada tiče, svi naši građani mogu nazvati općinu Marčana i naše vozilo će donijeti to pokupiti i odvesti – besplatno, poručio je Cetina naglasivši da je problem u okrugu općine Marčana na kojoj ima oko 1000 nelegaliziranih zgrada, a kako to nisu stalni stanovnici, pri dolasku se mahom bave uređivanjem objekata, a otpad nemaju gdje deponirati. Prije nekoliko godina za otpad su bila organizirana prihvatna mjesta na teret Općine gdje su mještani mogli odlagati otpad, te je jednom tjedno dolazio kamion Metisa. Upravo je u tijeku zapošljavanje komunalnog redara, pa se nadam da će situacija biti pod kontrolom. Komunalne firme koje odnose otpad mi plaćamo, iz općinskog proračuna, što znači da u konačnici troškove podnose sami građani. Ako ne možeš držati stvari pod kontrolom, uvijek to platiš ovako ili onako, zaključio je Cetina. (Lara BAGAR, snimio Danilo MEMEDOVIĆ/Glas Istre)

Istarska crvena zemlja pomidoru daje poseban gušt

U pulskom Agroproduktu, na 20-ak hektara zemljišta u blizini Campanoža, između Pule i Medulina, u tijeku je sadnja industrijske rajčice namijenjene preradi u Podravkinoj tvornici u Umagu. Sada je na redu “srednja” sorta, prošlog tjedna završen je ciklus sadnje ranih sorti, a kasne će u zemlju početkom svibnja. Riječ je o 430 tisuća sadnica pomidora koje će ove sezone Agroproduktu, jednom od svojih najvećih kooperanata u Istri, dostaviti iz Podravke. Sadnja bi trebala biti završena do sredine svibnja.

Rajčici treba voda, sunce i hrana

– Jedan dio sadnica stiže iz rasadnika u Italiji, a drugi dio iz rasadnika u Vrsaru i Varaždinu. To je isključivo industrijska rajčica, namijenjena preradi. Radi plodoreda rajčica se svake treće godine vraća na isto zemljište da bi se izbjegle bolesti i istrošenost zemlje. Lani smo na oko 19 zasađenih hektara ubrali 1.670 tona rajčica, što je bilo 16 posto ukupne proizvodnje industrijske rajčice u Hrvatskoj. Ove godine zasadit ćemo hektar, hektar i pol više, pa očekujemo i nešto veći urod, što naravno, ovisi i o vremenskim prilikama, koliko i o ljudskom faktoru. Za uzgoj rajčice obvezni su navodnjavanje, pravovremena i kvalitetna zaštita i gnojidba, kaže direktor Agroprodukta Aleksandar Bašić-Palković.

Kvaliteta rajčice za proizvodnju šalše procjenjuje se po količini suhe tvari, a to kao i upotrebu pesticida kontroliraju stručnjaci iz Podravke te neovisna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, kaže direktor Agroprodukta, dodajući da dosad nisu imali problema s bolestima rajčice, poput najčešće peronospore.

– Lanjska je sezona bila jako dobra. Rajčici su potrebni voda, sunce i hrana. Idealni su uvjeti toplo ljeto, da nije ekstremno vruće, ali sunčano, uz prihranu, kaže direktor Bašić-Palković.

Pod nasadima gotovo 200 hektara

Tehnolog proizvodnje Edi Družetić dodaje: “Samo da ne bude mraza, da prođemo ovaj hladni val bez posljedica. Sadnice pomidora stradavaju već na 0 stupnjeva, to je biljka tople klime. A istarska crvenica rajčicama posebno godi, daje im posebnu aromu i gušt. Zato se i sadi baš u Istri”.

Agroprodukt već sedam godina surađuje s Podravkom, ali su im i dalje najvažnije djelatnosti uljarstvo i vinarstvo. Imaju uljaru i vinariju, 64 hektara vinograda i 50-ak hektara maslinika te 30-ak hektara žitarica i nešto krmnog bilja, više za odmaranje zemlje. Ukupno pod nasadima imaju oko 200 hektara zemlje na potezu od Pule do Medulina i Ližnjana te na području Fažane, Vodnjana i Bala. (Duška PALIBRK, snimio Dejan ŠTIFANIĆ/Glas Istre)

Idućih dana toplo i uglavnom sunčano, no uz lokalne nestabilnosti

Proljetna toplina postupno se vratila na naše područje. Nakon jutarnjih mrazeva koji su lokalno nanijeli velike štete, posljednjih nekoliko dana ponovno mjerimo temperature zraka iznad 20°C.

Toplo proljetno vrijeme pratit će nas i u idućem razdoblju, ali atmosfera neće biti posve stabilna. Samim time povremeno valja očekivati izolirane pljuskove ili umjereno povećanje naoblake, ponajprije na sjeveroistoku poluotoka te na riječkom području. Pljuskovi mogu iznenaditi i ostatak područja, no mogućnost za to je vrlo mala.

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 5 po kotlinama unutrašnjosti Istre i 13°C neposredno uz obalu, dnevne vrijednosti kako tjedan bude odmicao tako će sve češće dostizati 25°C.

Ekstremnijih meteoroloških događaja u vidu jačih zahlađenja ili zatopljenja nema na vidiku, odnosno scenariji na koje smo navikli posljednjih godina, a koji uključuju nagla zatopljenja i porast temperatura do 30°C za sada se ne očekuju. (P.R./IM).

Više od 5700 Istrana protiv izgradnje brane na slapu Sopot, poziv na javnu tribinu

Građanska inicijativa ‘Zaštitimo Slap Sopot’ u petak, 6. svibnja 2016. s početkom u 19:30 sati u Pićnu, organizira javnu tribinu za mještane i sve zainteresirane na temu ‘Protiv izgradnje retencija Tupaljski potok na Slapu Sopot, Pedrovici i Grobniku’.

Na tribini će govoriti koordinatorica Inicijative – Tina Širol koja će mještanima nastojat predstaviti potencijalne opasnosti izgradnje planiranih retencija. Negodovanje su brojni mještani već iskazali, kako u okolici Slapa Sopot, tako i na Grobniku i u Pedrovici.

Tribini će prisustvovati i predstavnici Općina Pićan i Gračišće koji će također iskazati svoj stav i korake koje su do sada poduzeli protiv ovih projekata. Poziv za tribine uputić će se i Hrvatskim vodama i Istarskoj županiji.

Protiv plana Hrvatskih voda za izgradnju retencije Tupaljski potok na Slapu Sopot, članovi Inicijative i brojni volonteri, u proteklih su mjesec dana prikupili preko 5.700 potpisa, a boriti će se i protiv najavljenih retencija u Grobniku i Pedrovici, na područjima Općine Pićan.

Retencija na Slapu Sopot je planirana na području Općine Gračišće, dok je sam Slap Sopot na području Općine Pićan. Obje općine su sa širim područjem Slapa Sopot smještene u Zaštićeni prirodni krajobraz Gračišće – Pićan, u sklopu Natura Histrice.

Protiv najavljene retencije na Slapu Sopot su obje općine i predstavnici vlasti dviju općina, dok su iz Općine Pićan najavili i borbu protiv retencija u Pedrovici i na Grobniku.
Kad bi se retencije izgradile, u sva tri slučaja voda bi prijetila kućama i obradivim površinama, dok se na Slapu Sopot gubi jedinstveno izletište i najpoznatiji istarski slap.

Svi sudionici tribine će u petak imati priliku potpisati novu peticiju – protiv izgradnje retencija Tupaljski potok u Grobniku i Pedrovici, a predstavnici tih mjesta će dobiti liste za potpise, te će u narednih tjedan dana prikupljati potpise protiv retencija na tim područjima. (Građanska inicijativa “Zaštitimo Slap Sopot”).

Slovenija: Prijeti izlijevanje rijeka i poplave, proglašena opasnost od lavina

Sjeveroistočni dio Slovenije zadnjih je dana pogođen nevremenom i pljuskovima, a od nedjelje do ponedjeljka ujutro na području Maribora, Ptuja i Murske Sobote palo je u prosjeku 70 litara kiše na kvadratni metar, dok je u Alpama i dalje velika opasnost od snježnih lavina.

Tijekom jučerašnjeg dana u sjeveroistočnim krajevima zemlje bilo je više intervencija vatrogasaca i drugih službi, a i danas prijeti opasnost izlijevanja manjih rijeka jer se do večeri očekuje dodatnih 30 litara oborina po kvadratnom metru.

Lavine, poplave, izlijevanje rijeka…

Zbog novog snijega koji je pao zadnjih dana i dalje je u visokom gorju na snazi proglašena opasnost od lavina, osobito u Julijskim alpama, odnosno na planinama višim od 1700 metara.

Mrazom, snijegom i poplavama ugrožene krajeve popodne će posjetiti ministar poljoprivrede Dejan Židan, koji je rekao da su po prvim procjenama prošlotjedni mraz i snijeg nanijeli velike štete u vinogradima i na poljima, a osobito u voćnjacima, te da je šteta u nekim dijelovima zemlja 90-postotna, ali je još treba precizno utvrditi. (HINA, index.hr)

Vrijeme je za zaštitu maslinika i vinograda

Kišno i hladno vrijeme te vlaga pogodni su za razvoj bolesti u vinogradima i maslinicima diljem Istre. Diplomirani agronom Edi Družetić iz pulskog Agroprodukta kaže da je zbog toga sada vrijeme za zaštitu tih biljaka od napasnika. Od čega treba najviše strahovati? Družetić kaže da vinovu lozu napadaju crna pjegavost i peronospora, ali da jačina bolesti ovisi o stadiju razvoja loze. Naglašava da je napredna loza u većoj opasnosti. Stoga, smatra on, sada se biljke trebaju tretirati s dvostruko većom dozom nego inače kada se razmišlja o prevenciji bolesti.

Crna pjegavost i pepelnica

– Folpanom se koristi protiv crne pjegavosti. Inače se koristi 0,2 posto, a sada je preporuka korištenja 0,4 posto. Treba ići i na preventivnu zaštitu od pepelnice i grinje. Ako je mali napad ne treba se obazirati, a ako je veći preporuka je koristiti sumporni preparat i to u duplo većoj dozi nego inače. U normalnoj dozi djeluju kao preventiva, a sada treba računati da bolesti ima u vinogradima. Peronospora neće napadati mali list, a napada kada je list promjera 5-6 centimetara i kada ima rupice. Dovoljno je da padne 10 litara kiše po kvadratu i u 24 sata se može to pojaviti, što znači da su se sada stekli uvjeti za to tretiranje, izjavio nam je Družetić. Što se tiče maslina, veli da bolesti već postoje na stablu i listu, te da je potrebno spriječiti da se širi dalje.

Paunovo oko i olovna bolest

– Radi se o dvije bolesti: paunovom oku i olovnoj bolesti. Riječ je o gljivičnim bolestima koje mogu dovesti do toga da padne list, a ako se to dogodi nema ni ploda. Preporuka za liječenje je špricati na proljeće i jesen, u vrijeme kiše, kada je inače vrijeme širenja bolesti. Zapravo, preporuka je špricati prije i nakon berbe i još jednom na proljeće – prije cvatnje, te koristiti preparate Nativo i Stroby, naglasio je agronom. Istaknuo je da maslinari moraju obratiti pažnju i na maslinovog moljca. Kazao nam je kako je potrebno pratiti pojavu moljca početkom cvatnje.

– Njegova prisutnost vidi se po tome da cvijetove zaprede u sitnu paučinu. To je pogotovo vidljivo ujutro, nakon rose, jer se preko dana ne vidi. Ako se vidi puno paučine, maslinu treba tretirati s insekticidom, zaključio je Družetić. (P. GREGOROVIĆ/Glas Istre)