Klimatske promjene jedan od uzroka propadanja šuma u Gorskom kotaru

Objavljeno: 11. siječnja 2018. u 14:51h

Pitanje što se to događa s goranskom šumom postavili su si mnogi nakon orkanskog juga koje je sredinom prosinca nanijelo velike štete. Oluja kao oluja i ne bi bila neki poseban problem da u četiri godine to nije bila već treća elementarna nepogoda koja je pogodila Gorski kotar.


Počelo je krajem siječnja 2014. godine nezapamćenim ledolomom, potom se 2016. godine jako raširio opasni nametnik smrekov potkornjak uništivši veliki dio smrekovih stabala, a sada je eto i orkansko jugo uzelo svoj “danak” dodatno prorijedivši šumu. Što se zbiva, pitamo mr. sc. Damira Delača, tajnika Hrvatskog šumarskog društva i čovjeka koji je već 35 godina u struci.

– Rekao bih da problemi ove vrste uočljivije traju posljednjih dvadesetak godina, a ledolom i ovo nedavno orkansko jugo posljedice su sve izraženijih klimatskih promjena, kojih smo na žalost svjedoci posvuda po svijetu, a područje Gorskog kotara zbog svog zemljopisnog položaja i reljefnih karakteristika podložno je baš ovakvim ekstremima.

U ovom posljednjem slučaju štete su nastale nakon što je najprije obilna kiša razmekšala tlo pa su nakon toga udari orkanskog juga lakše izvaljivali ili lomili stabla.

Štete se broje u milijunima kuna, ali po meni nije problem u toj trenutačnoj financijskoj šteti, jer stabla će se prodati, pitanje je što nakon toga. Nedavno je Hrvatsko šumarsko društvo organiziralo terenski kolokvij s temom »Uzgojni postupci sanacije katastrofalnog ledoloma u šumama Gorskog kotara«.

Zaključeno je kako sam ledolom nije nanio nenadoknadivu štetu po naše šume. Poznato je da u goranskim šumama zbog nagomilane drvne zalihe nije dolazilo do kontinuiranog pomlađivanja, čime se postupno gubila optimalna struktura (tzv. preborna struktura) ovih sastojina.

Osim nedostatka svjetla, kao prvog uvjeta za pomlađivanje, na tlu su se gomilane velike količine sirovog humusa koji sprječava obnovu. Stoga prorjeđivanje ovih šuma uslijed gore navedenih razloga nije samo po sebi tako loše – kaže Delač.

Prema njegovom mišljenju, da to ne bi postala velika šteta reagirati treba šumarska struka pri čemu je glavno pitanje kako obnoviti uništene šume.

– A tu se opet, kao i u bližoj povijesti javljaju različite ideje poput sadnje smreke na ogoljenim površinama ili sadnja brzorastućih vrsta kratkih ophodnji za proizvodnju biomase i slično. (Novi List).

Komentiraj

Povezane vijesti